Site Loader
Rock Street, San Francisco

Za filozofiju nema op?e prihva?ene
definicije ni sadržajnog odre?enja s kojom bi se ve?ina suglasila. Filozofi su
razli?ito odre?ivali predmet i pojam same filozofije. Pitanja i odgovori
filozofije povijesno su se mijenjali, ali su u svojoj biti to uglavnom uvijek
ista ili sli?na pitanja. (usp. Kalin 1999: 12)

„Filozofija je pitanje o bitku, svijetu i
istini, a u svojim rezultatima – nazor o svijetu i životu. Kao nazor o svijetu
filozofija gradi sliku svijeta, ona je izraz nastojanja ljudskog uma da spozna
cjelinu (totalitet) svijeta, odnosno ono najop?enitije, da stekne op?e znanje o
cjelini onoga što jest, da spozna prve osnove svega. Kao nazor o životu
filozofija u svom središtu ima ?ovjeka kao ?ovjeka, pitanja o osnovama,
razlozima i svrhama njegova postojanja, pitanje o smislu života, o tome po ?emu
je ?ovjek ?ovjek, pitanja o temeljnim vrijednostima koje odre?uju ?ovjekovo
ljudsko djelovanje i usmjeruju njegovo nastojanje k još ?ovje?nijim oblicima
življenja. Filozofija traga za smislom. Kao životna mudrost ona je ocjena
života i voditeljica života.” (Kalin 1999: 12)

We Will Write a Custom Essay Specifically
For You For Only $13.90/page!


order now

Podrijetlo naziva potje?e iz Gr?ke i ono
zna?i „ljubav spram mudrosti”. Grci su tako nazvali nastojanje i djelatnost
onih koji su težili za mudroš?u. Pitagora je po predaji bio prvi koji je
upotrijebio rije? filozofija. Danas povjesni?ari filozofije dokazuju da je to
bio Heraklit. U stalnu uporabu, pojam filozofije uveli su Sokrat i Platon koji
su za sebe skromno tvrdili da nisu mudraci, ve? ljubitelji mudrosti.
Etimologija rije?i „filosofia” – ljubav spram mudrosti i „filosofos” –
ljubitelj mudrosti upu?uje na korijene „filos” – prijatelj, ljubitelj, „filia”
– prijateljstvo, ljubav, „sofos” – mudrac i „sofia” – mudrost. Filozofiju
op?enito odlikuje visok stupanj apstrakcije, tendencija sintezi i sustavnosti.
Ona je uvijek pokušaj da se kakvo objašnjenje ili kakva ideja dovede do kraja.
Filozofija je djelo uma te kriti?kog mišljenja u najvišem smislu. (usp. Kalin
1999: 13)

Najve?i filozofi išli su dublje te su
propitkivali najtemeljnije aspekte ljudskog postojanja i života. Mi, kao
ljudska bi?a, našli smo se u svijetu o kojem nismo imali što re?i kad smo u
njega ušli. Filozofi su postavljali razna pitanja poput: „Što je vrijeme?” i
„Je li sve što doista postoji, pa i ljudi, tek materijalni objekt i ništa
više?” U postavljanju takvih pitanja filozofi ne žele posti?i samo dublje
shva?anje koncepata ve? teže temeljnom razumijevanju svega što postoji,
uklju?uju?i i nas. Filozofi kao pojedinci mogu imati svoja religiozna
vjerovanja. Mnogi su ih i imali, a mnogi i nisu – no dobri filozofi nikada nisu
pokušavali svoje filozofske argumente potkrijepiti pozivaju?i se na religiju.
Filozofi oduvijek pokušavaju zaklju?iti koliko daleko ?ovjek može i?i
oslanjaju?i se samo na razum. Filozofija je potraga za najtemeljnijim oblikom
razumijevanja te postavlja važna pitanja o prirodi samog razumijevanja, o
razlogu istraživanja i znanju. (usp. Magee 2010: 7)

Filozofija, znanost i umjetnost nisu u
me?usobnoj suprotnosti te imaju više zajedni?koga nego što se može vidjeti na
prvi pogled. Filozofija, znanost i umjetnost istražuju svijet te se sve tri
suo?avaju s tajnom njegova postojanja. Dijele isti cilj istraživanja ljudske
spoznaje i iskustva te pokušavaju rasvijetliti ono što je skriveno i
organizirati svoja otkri?a. Filozofija, znanost i umjetnost se me?usobno
oboga?uju. (usp. Magee 2010: 9)

Post Author: admin

x

Hi!
I'm Dora!

Would you like to get a custom essay? How about receiving a customized one?

Check it out